Bozic

Dating > Bozic

Click here: ※ Bozic ※ ♥ Bozic

U stabla su se vješala na strop gdje su visila naopačke simbolizirajući. U latinskoj Americi pomiruje se religijska strana s globalizacijskom te priča donosi da Djed Božićnjak izrađuje igračke koje daje malome Isusu koji ih potom dijeli djeci. Također je poznata pjesma jesu Zvončići, odnosno Jingle Bells, koje je napisao.

Њихове ликове су приказивали младићи или девојке који су обилазили домове даривајући децу најчешће воћем - , , , , а често су знали и да плаше несташну децу. Zbog razloga, česti su apeli za umjetnim drvcima da bi se smanjila sječa stoljetnih stabala. U se to razdoblje naziva dvanaestodnevnicom. Također je postalo popularno pjevanje božićnih pjesama. De 2009 à 2011 : chez Vacansoleil Borut Božič lors de la présentation de l'équipe 2011. Srednji vijek : Klanjanje mudraca , srednjovjekovna slika, - U ranom , Božić je bio zasjenjen blagdanom , ali se poslije situacija promijenila. U su postojali blagdani Mitwinternacht noć u sredini zime i Wintersonnenwende zimski solsticij , a također i dvanaest divljih noći - Rauhnächte - u kojima se slavilo, jelo i pilo. U darove donose Babbo Natale koji je ekvivalentan Djedu Božićnjaku, a također i La Befana koja dolazi na te daruje djecu.

Car proglasio je taj dan blagdanom diljem cijelog carstva. Navada pošiljanja voščilnic in okraševanja božičnega drevesca izvira iz in ima le malo skupnega s. Sveta Lucija Božićna pšenica Slavili su se i blagdani i.

Kevin Bozic, MD, MBA - Fin septembre, il prend la septième place du , remporté au sprint par.

U Božić zapravo predstavlja riječi , što označava da se na taj dan rodio mali bog -. U anglosaksonskim jezicima, etimologija seže do geol od koje je derivirana današnja riječ Yule. Engleska riječ Christmas je od Christ's mass Kristova misa , a potječe od srednjoengleskog Christemasse i staroengleskog mæsse. Drugi etimolozi vjeruju da je to od Khristos-Mas Kristovo rođenje. U ostalim se jezicima naziv Božića veže uz riječi koje opisuju rođenje - u navidad , natal i Noël. Utjecajem proširila se i xmas. U starim inačicama , grčko slovo χ prvo je slovo imena Krist Χριστός. Od sredine slično se slovo X koristilo za skraćenicu riječi Krist. Većina kršćanskih crkvi slavi ga. Međutim, istočne crkve slave ga , jer po 25. Božić je u mnogim državama svijeta državni blagdan. Božić spada, zajedno s i , među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana. Budući da u ne stoji kada se točno rodio , prvi nisu slavili Božić, nego samo. Božić se počeo slaviti u u u izvorima dokazana godina. Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom slavilo rođenje boga Sola pa je Crkva, u želji da potisne taj poganski blagdan, tad počela slaviti rođenje Krista koji je Božansko Sunce s visine. Običaj je bio da se daruju maleni darovi Saturnalia i Sigillaricia , najčešće lutke za djecu i svijeće za odrasle. Posao se odgađao, a slavili su i robovi. Pilo se, kockalo i pjevalo, a česta je bila i javna golotinja. Saturnalije su slavile boga pandan iz te su počinjale , a duljina svetkovina s vremenom se povećala do , a u carsko je vrijeme skraćena na pet dana. Naziv Sol Invictus dopuštao je slavljenje nekoliko božanstava povezanih sa. Car proglasio je taj dan blagdanom diljem cijelog carstva. Taj je dan smatran i danom zimskog koji su nazivali bruma. To je bio dan kad je dokazalo da je nepobjedivo. Jul Julbock , Uppland, Poganski su održavali zimske julske svetkovine, krajem do početka. Palile su se julske cjepanice panj, badnjak u čast , bogu grmljavine, s vjerovanjem da će svaka iskra iz vatre predstavljati novorođenu ili nadolazeće godine. Gozba bi trajala dok panj ne bi izgorio, uglavnom dvanaestak dana. Skandinavci još uvijek Božić nazivaju Julom, a u je Yule s Božićem. Poznat je i julski ili pak , Julbock, koji je bio simbol tih svetkovina u Skandinaviji. U su postojali blagdani Mitwinternacht noć u sredini zime i Wintersonnenwende zimski solsticij , a također i dvanaest divljih noći - Rauhnächte - u kojima se slavilo, jelo i pilo. Danas se umjesto cjepanice ili panja često pravi i istoimeni kolač, najčešće s premazom boje drveta. Srednji vijek : Klanjanje mudraca , srednjovjekovna slika, - U ranom , Božić je bio zasjenjen blagdanom , ali se poslije situacija promijenila. U su bivše saturnalijske svetkovine pretočene u adventske. Oko tradicije su se pomaknule na dvanaest božićnih dana - o kojima i pjevaju brojne pjesme, česte u anglosaksonskom području. U se to razdoblje naziva dvanaestodnevnicom. Slavljenje Božića bivalo je sve raširenije, organizirale su se gozbe, a često se na božićni dan jeo. Engleski kralj bio je domaćin božićne gozbe godine na kojoj se pojelo 28 i 300. Postojalo je i posebno božićno. Također je postalo popularno pjevanje božićnih pjesama. Izvorno je to činila grupa pjevača i plesača sastavljena od predvodnika i plesača koji su bili zbor. I danas je često pjevanje pjesama koje čine tzv. Blagdansko je raspoloženje bilo veselo, često se pilo i jelo te slavilo. Na su se razmjenjivali darovi u. Kršćani su od davnina dan rođenja smatrali i početkom nove godine, a to je vrijedilo u gotovo čitavoj. Osim činjenice da se Nova godina često naziva Mladi Božić ili Mali Božić, o tome govore i stihovi poznate hrvatske božićne pjesme : Narodi nam se kralj nebeski Od Marije, čiste Djevice Na tom mladom letu veselimo se Mladoga Kralja mi molimo. Od reformacije do danas su osudili božićno slavlje. Istodobno se u kolonijaliziranoj proširilo slavljenje Božića. U su oživljavali taj blagdan, a tome je pridonijela i objavljena knjiga Božićna priča. Isto se činilo i u Americi gdje su doseljeni širili kontinentalne božićne tradicije, posebno. Poslije se Božić proširio i na ostale dijelove svijeta. Za razliku od navedenih anglosaksonskih područja, u kontinentalnoj su tradicije ostale gotovo netaknute te je slavljenje Božića postalo stoljetnom tradicijom. Danas su sve češće kritike ne samo od vjerskih zajednica da je Božić potpuno komercijaliziran tako da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi nego ga povezuju isključivo s i darovima. Božićna poruka da je Bog postao čovjekom da nas spasi te se kao dijete rodio u staji jer za njega nije bilo mjesta u svratištu kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice. Često se prave i koje uključuju figurice navedenih osoba, zajedno sa životinjama i stajom. Prve je jaslice napravio sveti godine u prirodnoj veličini. Prikaz rođenja Isusova po 1-2 : U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem - da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. Adventski vijenac Priprema za Božić počinjala je , u dosta krajeva početak priprave bio je blagdan. U to se vrijeme odlazilo na ranojutarnje mise , postilo se i duhovno pripremalo za veliki blagdan. U novije se vrijeme proširio običaj izrade adventskog vijenca s četirima svijećama, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila jedna svijeća. Sveta Barbara U nekim su se hrvatskim krajevima na blagdan stavlja u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i. Sveta Lucija Božićna pšenica Slavili su se i blagdani i. Njihove su likove prikazivali mladići ili djevojke koji su obilazili domove darivajući djecu najčešće voćem - , , , , a često su znali i plašiti nestašnu djecu. Poslije su tu ulogu preuzeli i njegov pomoćnik , pri čemu je Nikola donosio darove dobroj djeci, a Krampus bi plašio zločeste. Na Svetu Luciju sijala se božićna , a bila je simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Samim svojim izgledom davala je i nadu usred zime i , a služila je i kao blagoslov ljetine istodobno ukrašavajući domove. Isti običaj postoji u i te nije toliko raširen. Pšenica se sadila na Svetu Luciju i rasla bi do Božića kad bi se uredila. Često bi se ukrasila hrvatskim bojama - -- trobojnicom, a katkad se unutar nje stavljala jabuka ili pak svijeća. Što je pšenica bila gušća i zelenija, to će biti bolja ljetina naredne godine. Poslije božićnih blagdana pšenicu se davalo da se taj sveti dio Božića ne bi uništio. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. Na sam su se ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela , često , pekao koji bi bio na stolu sve do blagdana , a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. Badnjak i slama Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja koja simboliziraju i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika grana koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali. U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme : Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici. Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće , stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu , a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog. Božićno drvce Jaslice Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine , uglavnom utjecajem tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to , najčešće , ali i , te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni i kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase. Ispod drvca redovno su se stavljale jaslice, izrađene najčešće od drva. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću te potječu iz. Jaslice su često nosili pjevajući koledari. Na mise su djevojke često odlazile u različitim svečanim haljinama. Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a ručak je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu obitelj. Jelo se , , meso, razne pečenke, , , peciva i brojna druga jela. Poslije ručka odlazilo se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se da će uroditi sve što se okopa motikom. Poslije Božića Naredni su blagdani također imali svoje običaje. Na , narednog dana, blagoslivljalo se , a slama se iznosila iz doma i postavljala na voćke da bi bolje rodile naredne godine. Na dan narednog se dana često vršilo tzv. Na misama su se blagoslivljala djeca. Na Novu godinu međusobno bi se čestitalo, ali bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnog. Svršetak dvanaestodnevnice, dvanaest božićnih dana, blagdan je ili. Na taj se dan spominjemo triju mudraca koji su darivali , odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se kuće za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. Ukrašeno pročelje , , Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na , odlaska na misu polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje. U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drukčije načine. Baš kao što i Hrvatska ima svoje običaje i tradiciju, isto imaju i ostale zemlje. Spomenuti su neke od zanimljivijih i neobičnijih običaja vezanih uz božićno vrijeme. Važniji blagdan od Božića jest , a razlog za božićno slavlje jest službeni nacionalni praznik zbog rođendana trenutačnog cara. Od ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje neslužbeno slavi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove. Ako imaju mrlju na obrazu, to znači da ih je kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali. Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kožu nuuttipukkis te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela. Božićno drvce , Historija Božićno drvce često se smatra kršćaniziranom poganskom tradicijom ukrašavanja i štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog. Ukrašavanje božićnog drvca kao i danas počelo je najvjerojatnije u u , a potom se proširilo po svijetu. Brojni se gradovi i zemlje zalažu za prvenstvo u kićenju božićnog drvca, ali prava domovina ovog običaja nije poznata. Postoji legenda koja govori da je u propovjednik u došao propovijedati i naviještati. Kako bi na najbolji način protumačio jedinstvo. Obraćeni su pogani štovali to stablo, a dotad su vjerovali da je to jedna vrsta. U stabla su se vješala na strop gdje su visila naopačke simbolizirajući. Druga legenda govori da je sam ukrasio božićno drvce početkom svjećicama. Ukrašavanja i vrste Umjetno božićno drvce , Božićna se drvca ukrašavaju svijećama, ukrasima, kuglicama i slasticama. Popularne su i tzv. Na vrhu božićnog drvca, najčešće , a katkad i ili , postavlja se repatica ili. Isprva su se drvca kitila prirodnim ukrasima - najčešće i ručno izrađenim ukrasima. Poslije su se drvca kitila raznim ukrasima poput skupocjenih niti, znakova prestiža, koje su poslije zamijenjene jeftinijim metalnim. Najpopularnije su kuglice koje dolaze u svim i s raznim ukrasima. Zbog razloga, česti su apeli za umjetnim drvcima da bi se smanjila sječa stoljetnih stabala. Umjetna se drvca gotovo i ne razlikuju od pravih zbog modernih tehnologija izrade, a za razliku od prirodnih, mogu se svake godine iznova koristiti. Često dolaze i unaprijed ukrašena. Osim umjetnih drvca koja teže biti jednaka prirodnima, postoje i brojna dizajnerska drvca različitih boja, a također i drvca koja rade na kojima iglice mijenjaju boju okretanjem samog drvca. Ovaj je ukras bio vrlo popularan, ali nepažnjom se može uzrokovati požar, stoga se sve više ljudi zalaže za jednostavna božićna drvca ili pak samo grane koje ukrašavaju kuću i njezinu vanjsku stranu. Božićni ukrasi Božićni vijenac U brojnim se zemljama i dvorišta te pročelja kuća ukrašavaju raznim svjetlima i figurama, a često i natpisima s dobrim željama, posebno na trgovima i javnim mjestima. Vrlo je maštovito i ukrašavanje božićnih darova koji se umataju u razne ukrasne papire, a potom ukrase raznobojnim ukrasnim vrpcama mašna. Darovi se ostavljaju ispod božićnoga drvca, često s natpisom njegova primaoca. Uz darove, česte su i božićne čestitke. Ispod drvca, osim darova, stavljaju se i , a često i božićna pšenica, posađena na blagdan te razne figurice i ukrasi. Prve jaslice napravio je sveti godine u prirodnoj veličini. Uglavnom uključuju staju, često s na krovu ili pričvršćenom zvijezdom repaticom, katkad i , a od figura postavljeni su: , i mali , često pastiri i sveta tri kralja, a redovno i domaće životinje - , , , itd. Isus je položen u jasle, staja je ispunjena slamom, a obično se rade od drva. Osim kao dio jaslica, mahovina je čest zaseban ukras ispod drvca, zajedno sa. Često su darovi pripisani liku zvanom ili. Također je znan i kao Father Christmas anglosaksonsko područje , Weihnachtsmann njemačko područje ili pak Sveti Nikola. U u Americi povezan je s Božićem te je s vremenom preimenovan u Djeda Božićnjaka - Santa Claus ili Saint Nick. Njemačko-američki crtač, , nacrtao je lik modernog Djeda Božićnjaka koji je osamdesetih godina 19. Uzor izgledu bio je Djed Mraz Дед Мороз kaputa, krznenih čizama i duge brade, a također i izgled. Bio je povezivan s razveseljavanjem i pijanstvom. U viktorijanskoj njegov je lik poprimio Božićnjakovo obličje. U darove donose Babbo Natale koji je ekvivalentan Djedu Božićnjaku, a također i La Befana koja dolazi na te daruje djecu. Priča govori da je La Befana trebala donijeti malome darove, ali se putem izgubila te sad donosi darove svoj djeci. Postoje razne inačice priče o Djedu Božićnjaku. Priča donosi da živi na zajedno sa svojom ženom, gospođom Božićnjak. Ondje postoje radionice u kojima izrađuju igračke, a potom ih na Djed ukrca u svoje koje vuku na čijem je čelu sob Rudolf koji svojim nosom osvjetljava put te tako podijeli darove djeci svijeta, ulazeći u kuće kroz dimnjak. Često djeca ostavljaju i da bi ih Djed pojeo. U latinskoj Americi pomiruje se religijska strana s globalizacijskom te priča donosi da Djed Božićnjak izrađuje igračke koje daje malome Isusu koji ih potom dijeli djeci. U je tradiciji bilo da darove djeci donosi mali , u sjevernijim je krajevima zvan i kao Isusek ili u pojedinim krajevima kontinentalne zvan i Kristkindl Christkindl. S vremenom, utjecajem globalizacije, darove je počeo donositi i , odnosno , ali se u dosta krajeva čuva izvorna tradicija maloga Isusa kao darivatelja. Božićne su pjesme neizostavni dio božićnog slavlja. Muzika Jedna od najpoznatijih božićnih pjesama jest , u originalu Stille Nacht, koju je uglazbio , a stihove je napisao svećenik. Također je poznata pjesma jesu Zvončići, odnosno Jingle Bells, koje je napisao. Još jedna često izvođena pjesma diljem svijeta jest Mi želimo sretan Božić We Wish You a Merry Christmas , stara pjesma iz. Književnost U književnosti je Božić čest motiv u djelima, ali se ipak uz njega često vežu djela poput djela A Christmas Carol te tradicionalne bajke Den Lille Pige Med Svovlstikkerne i Borić.